Predmenstrualni sindrom

Vodič kroz PMS

PREPORUČITE

Šta predstavlja PMS?Šta izaziva PMS?Dijagnostikovanje PMSTerapija

Predmenstrualni sindrom (PMS) pogadja 30% žena u reproduktivnom periodu, dok 2-3% njih pati od težeg oblika koji se naziva predmenstrualni disforički sindom (PMDS).

Simptomi PMS-a su: razdražljivost, ljutnja, nemir, osećaj straha, česte promene raspoloženja, bezvoljnost, umor i osećaj nedostatka energije, poremećaj sna, otoci i osećaj nadutosti stomaka, nadute i osetljive grudi, glavobolja, osećaj gladi i potrebu za slatkom hranom.

Nebrojano puta ste optuženi, naročito od strane partnera, da ste nervozni, niste svoji, sve vam smeta ili jednostavno da ste nepodnošljivi... Možda vam to i jeste karakterna crta ličnosti, ali velike su šanse da se ipak radi o hormonskoj bulumenti koja napada smiraj vaše duše i tela. Ukoliko se često, da ne kažemo ciklično, osećate upravo ovako gorepomenuto, šanse su da je vaše normalno stanje poremetilo nešto što nazivamo predmenstrualni sindrom.

Šta predstavlja PMS?

Predmenstrualni sindrom je patološko stanje koje pogađa žene u reproduktivnom dobu i prouzrokuju različite fizičke i psihičke simptome koji se ispoljavaju u periodu pre menstrualnog krvarenja. PMS se tako i definiše, kao "periodično javljanje simptoma koji ozbiljno utiču na kvalitet života sa stalnim i predvidljivim uticajem do menstrualnog krvarenja".

Šta izaziva PMS?

Nepoznat je uzrok PMS-a, ali se veruje da je povezan sa skokovima nivoa polnih hormona, prvenstveno estrogena i progesterona. Veliki je broj simptoma PMS i njihov broj i karakteristike različite su od žene do žene, i od ciklusa do ciklusa. Uobičajeni simptomi su:

  • otečenost,
  • osetljivost grudi,
  • dobijanje na težini,
  • agresivnost,
  • problemi sa koncentracijom,
  • glavobolja i bol u leđima,
  • pojačan apetit i prejedanje,
  • iscrpljenost i umor,
  • emotivna preosetljivost i razdražljivost,
  • nespokojstvo i teskoba tj. anksioznost,
  • promena raspoloženja i/ili depresija.

Do 85% žena dožive ove simptome, a kod 2-10% njih ovi simptomi se javljaju u težem obliku.

Dijagnostikovanje PMS

Ne postoji nijedan test za dijagnostikovanje PMS-a. Zapravo, postoje načini koji mogu pomoći vašem ginekologu da postavi dijagnozu.

Testovi za procenu funkcije tiroidne žlezde

S obzirom da su neki od simptoma PMS-a i bolesti štitaste žlezde slični (npr. dobijanje na težini), ovim testovima se isključuje ili potvrđuje problem sa štitastom žlezdom.

PMS dnevnik

Na zahtev vašeg ginekologa, možete voditi dnevnik simptoma u periodu od nekoliko meseci  sa podacima o momentu javljanja, dužini trajanja i ozbiljnosti  problema.

Dijagnoza PMS se uspostavlja ukoliko se simptomi javljaju od 5. do 11. dana pre menstrualnog krvarenja, simptomi nepovoljno utiču na kvalitet vašeg života i ukoliko vaš ginekolog isključi druga oboljenja (kao što su oboljenja tiroidne žlezde, migrena, sindrom iritabilnih creva, sindrom hroničnog umora, depresija i dr.).

Ne postoji prevencija PMS-a, ali kroz program edukacije žena, kao što je i čitanje ovog teksta, i simptomatsku terapiju, možete olakšati svoje tegobe. Posvećenost zdravom načinu života, što uključuje fizičke vežbe, pravilan odmor i pravilnu ishranu, pomoći će vam da lakše podnesete simptome PMS-a.

Terapija

Ne možete izlečiti PMS, ali možete preduzeti neke korake kako biste umanjili uticaj simptoma koji vas muče. Ako imate lagan ili umeren PMS, vaše opcije su sledeće:

  • Pijte puno tečnosti kako biste smanjili nadutost.
  • Primenite balansiranu ishranu – puno voća, povrća, zdravih masti, proteina i kompleksnih ugljenih hidrata.
  • Smanjite unos šećera, soli, kofeina i alkohola.
  • Uključite suplemente radi smanjenja grčeva i poboljšanja raspoloženja (folna kiselina, vitamin B-6, vitamin D, kalcijum i magnezijum).
  • Spavajte 7-8 sati dnevno – smanjićete umor i poboljšati raspoloženje.
  • Vežbajte, kako biste smanjili nadutost i ujedno poboljšali raspoloženje.
  • Smanjite stres kroz čitanje, fizičku aktivnost i neobavezne aktivnosti.
  • Potražite pomoć psihologa, psihoterapeuta...

U medikamentnoj terapiji, koriste se:

  • Nesteroidni antiinflamatorni lekovi (Aspirin, Brufen, Naproxen), koji ublažavaju tegoba čiji su uzroci glavobolja, grčevi, osetljivost i napetost  grudi.
  • Antidepresivi se propisuju kod ozbiljnih slučajeva depresije i anksioznosti.
  • Hormonski oralni kontraceptivi (anti-bebi pilule) mogu nekada ublažiti tegobe.
  • U određenim slučajevima  prepisuju se diuretici, lekovi koji sprečavaju reapsorpciju natrijuma (vraćanje natrijuma iz bubrežnih kanalića u krv) i tako, pored natrijuma koji za sobom povlači vodu, stimulišu izlučivanje vode iz organizma.
  • Savetuje se i progesteronska terapija, kao i ulje od jagorčevine i vitamin B6 u obliku suplemenata.

Teški simptomi PMS su retki. Mali je procenat žena (3-8) koje imaju ozbiljne simptome, kada se govori o predmenstrualnom disforičnom poremećaju (PMDD – Premenstrual Dysphoric Disorder). PMDD je okarakterisan kao mentalni poremećaj, a njegovi simptomi mogu uključivati:

  • depresiju,
  • misli o samoubistvu,
  • napade panike,
  • ekstremna anksioznost,
  • bes sa ozbiljnim promenama raspoloženja,
  • često plakanje,
  • nedostatak interesa za svakodnevne aktivnosti,
  • nesanica,
  • probleme sa razmišljanjem ili fokusiranjem,
  • opsesivno prejedanje,
  • bolne grčevi,
  • nadimanje.

Simptomi PMDD mogu se javiti usled promena nivoa estrogena i progesterona. Takođe, postoji veza između niskog nivoa serotonina i PMDD.

Vaš ginekolog može učiniti sledeće kako bi isključio druge medicinske probleme:

  • fizikalni pregled,
  • ginekološki pregled,
  • kompletna krvna slika,
  • test funkcije jetre.

Takođe, može preporučiti psihijatrijsku procenu. Lična ili porodična istorija depresije, zloupotrebe supstanci, traume ili stres mogu pokrenuti ili pogoršati simptome PMDD-a. Lečenje PMDD varira i može uključivati:

  • svakodnevno vežbanje,
  • vitaminske suplemente, kao što su kalcijum, magnezijum i vitamin B-6
  • dijetu bez kofeina,
  • individualno ili grupno savetovanje,
  • časove upravljanja stresom,
  • oralne tablete sa ženskim hormonima Drospirenon i Etinilestradiol.

Najnovija istraživanja su potvrdila da selektivni modulatori receptora progesterona inhibiraju receptore progesterona u mozgu i da prvenstveno smanjuju mentalne simptome PMDD-a, poput razdražljivosti i depresije. Polovina žena (41%) koje su primale UPA imale su potpuno poboljšanje pre svega psiholoških simptoma PMDD, dok je odgovarajući udeo žena koje su primale placebo iznosio 22%. Ovo je relativno nova klasa lekova razvijena za lečenje mioma materice i endometrioze .

Ako se simptomi PMDD ne poboljšaju, posetite psihijatra koji će vam možda prepisati selektivni antidepresiv inhibitor serotonina (SSRI). Ovaj lek povećava nivo serotonina u mozgu i ima više uloga u regulisanju hemije mozga, a koje nisu ograničene na depresiju. Takođe, možete uzeti u obzir kognitivnu bihevioralnu terapiju, kao oblik savetovanja koji vam može pomoći da razumete svoje misli i osećanja i promenite svoje ponašanje u skladu s tim.

Ne možete sprečiti PMS ili PMDD, ali gore opisani tretmani mogu pomoći u smanjenju težine i trajanja vaših simptoma.

Prilozi iz iste kategorije